PCM OFISIALMENTE LANSA WEBSITE IDENTIDADE ÚNIKU HODI FASILITA INFORMASAUN BA PÚBLIKU

 

Ministru Prezidénsia ba Konsellu Ministru, sigla português (PCM), Fidelis Manuel Leite Magalhães, reprezenta S.E. Primeiru Ministru Sr. Taur Matan Ruak, ofisialmente lansa website Identidade Úniku (ID ÚNIKU) ne’ebé dezenvolve hosi Ajénsia TIC TIMOR I.P. .

Objetivu hosi kriasaun website refere, relasiona ho  prioridade Governu nian iha  área Prioridade númeru 6 ne’ebé ko’alia  kona-ba Boa-Governasaun iha tinan 2022 tanba ne’e,  VIII Governu Konstitusional  sei implementa Planu Estratejiku Integradu ba Identifikasaun Úniku ba Sidadaun no rezidente sira hotu iha Timor Leste ne’ebé  Konsellu Ministru aprova ona iha fulan Juñu tinan 2021 liu bá.  Ho nune’e, TIC TIMOR  I.P., prepara  meiu  informasaun liu hosi kriasaun Website ID Úniku hodi disemina no sosializa ho klaru no transparente ba implementasaun Programa no atividade ID Úniku nian ba públiku liu hosi website refere atu nune’e, públiku bele akompaña no  bele hola parte iha rejistrasaun ID Úniku ne’ebé sei  hala’o iha tinan 2022 ba oin.

Iha diskursu Porta Voz Governu ne’e hatete, maske S.E. Primeiru Ministru la marka prezensa maibé fó apoiu ba inisiativa ida ne’e no konsidera ida ne’e, hanesan prioridade Governu nian no fiar katak, S.E. Primeiru Ministru haksolok inisiativa ida ne’e hetan partisipasaun másimu hosi parte hotu.

“Ita mai hamutuk iha ne’e, ho objetivu atu akompaña progresu servisu Governu Eletróniku nian no planu implementasaun Identifikadór Úniku ne’ebé Governu iha liu hosi TIC TIMOR ho nia ekipa hala’o dadauk nu’udar área importante ida hosi prioridade daneen hosi VIII Governu Konstitusionál ba tinan 2022 ne’ebé dedika ba boa-governasaun,” nia informa

Nia dehan, iha prosesu ne’e, formalmente no ba dahuluk liu hala’o ona inkéritu pilotu ida kona-ba prontidaun Governu eletróniku nian ne’ebé sei aprezenta mai ita ho objetivu atu hatudu kondisaun no situasaun atuál implementasaun Teknolojia Informasaun no Komunikasaun iha Governu nia laran hein katak partisipasaun 35 instituisaun governu nian hosi boa-governasaun bele mellora liu tan kualidade survei iha futuru.

Rezultadu hosi estudu lubuk ida ne’ebe, importante tanba ho estudu hirak ne’e maka hetan informasaun kona-ba situasaun atuál Teknolojia Informasaun no Komunikasaun iha Governu. Estudu sira ne’e, reprezenta aliserse ida importante ba dezenvolvimentu polítika ida hosi Governu eletróniku ne’ebé hatán ba nesesidade Governu nian atu tulun ema hotu hodi bele presta servisu di’ak liu ba populasaun no instituisaun sira.

Inisiativa boa-governasaun ne’e, sei kontinua iha Timor-Leste konaba lei kontra korupsaun nian no krime organizadu sira seluk atu nune’e Timor-Leste bele muda nia aan no bele mós presta nia aan di’ak liu ba sidadaun sira iha servisu sira ne’ebé maka estadu sei fó ba sidadaun sira.

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Ajénsia TIC TIMOR I.P., Roberto Caitano de Sousa Vicente, hanesan mós Koordenadór Komisaun Téknika Eventuál (KTE) informa ba jornalista sira katak, Programa IDU ne’e, bainhira realiza sei fasilita Governu hodi kuantifika no kualifika servisu públiku sira no hodi redús identidade falsu no dupla, identidade anónimu ka deskoñesidu, redús frauda no hafasil servisu administrasaun públiku.

Nia informa, durante tinan barak enfrenta problema prinsipál ida liu-liu oinsá Governu nia Kbiit atu fornese servisu di’ak liu ba populasaun no dala barak iha difikuldade barak atu asesu ba servisu ne’ebé maka Governu fó hanesan atu trata karta kondusaun , Billete Identidade no seluk tan sempre iha  difikuldade para atu hatene loloos ema ida nia naran hanesan tanba sistema baze de dadus nian iha liña Ministériu sira dala barak sira la komunika ba malu tanba ne’e, bainhira sidadaun sira presiza servisu hosi Governu ne’ebé maka presta ba kada sidadaun, iha problema tanba iha duplikasaun tanba balun mate ona maibé nia dadus sei eziste hela ne’ebé involve kustu barak ba lista mate klamar sira.

“Atu hakotu problema ida ne’e tenke sentraliza dadus sidadaun sira nian iha fatin ida, atu nune’e bele verifika ida ne’e,  João ne’e loos duni ka lae tanba ne’e ita presiza  sistema baze de dadus ida hodi identifika ida ne’e los duni,” esplika nia.

Nia dehan, Identifikadór Dijitál la troka billete Identidade, la troka Kartaun Eleitorál maibé sistema ne’ebé maka eziste hela iha Ministériu Saúde ho Ministériu Justisa liga ba Billete Identidade ka Kartaun Eleitorál sei nafatin ho sistema ne’ebé maka partensia ba Ministériu nian maibé so prodúz de’it númeru ne’ebé maka atu identifika de’it, asesesaun entre sistema baze de dadus katak Joao ne’e Joao duni, no ID Uniku la prodúz kartaun.

“ID Úniku, hahú kedas hosi ki’ik ne’ebé bainhira nia defisiensiensia nia presiza servisu hosi Governu, entaun nia mós presiza tenke hetan númeru ida ne’e atu dehan katak, asesu ba servisu ne’ebé maka Governu tenke fó, entaun iha ne’e seidauk sira ne’ebe iha limitasaun kobre ba ema hotu-hotu inkluzivu, tanne’e maka presiza apoiu Governu nian hodi hetan númeru Dijitál ida ne’e,” nia informa.

Entretantu serimónia lansamentu ne’e, hala’o iha Hotel Novu Turizmu no hetan partisipasaun másimu hosi membru Governu no parseiru dezenvolvimentu sira.  #MÉDIA TIC#